Izvještaj za Bavarsku državnu kancelariju

Tokom 15. Dana Balkana u Minhenu, Kismet simpozijum – Kultura sjećanja ponudio je prostor za razvoj kulture sefardskih Jevreja na Balkanu. Simpozijum je održan virtuelno 7. jula i uključivao je jedinstvene muzičke priloge, dokumentarne filmove i predavanja cijenjenih govornika o bogatstvu i postojanosti sefardske kulture sjećanja.

Jačanje kulture sjećanja među učesnicima i saradnicima Dana Balkana važan je aspekt kulturnog festivala, koji je 2007. pokrenula Sadija Klepo. Zbog ovogodišnje teme festivala – „Balkanconnection 2.0 – Mlada generacija i budućnost regiona“ – kultura sjećanja došla je u fokus još i više nego inače. Zbog balkanskih ratova i rascjepkanosti regiona, jako je stradala zajednička kultura sjećanja. I dok starije generacije još uvijek nose sjećanja na vrijeme prije rata i uništenja, mladi ljudi se ne mogu osloniti na to zajedničko životno iskustvo. Njima je još važnije prenijeti sjećanja na istorijske i kulturne zajedničke karakteristike balkanskih naroda kako bi prevladali fragmentaciju kolektivnog sjećanja. Upravo je to bila svrha Kismet simpozijuma – Kultura sjećanja.

Kismet simpozijum je prvobitno bio planiran kao uživo događaj u Minhenu. Nažalost, zbog teških uslova za održavanje uživo događaja, koje je pandemija korone i ove godine donijela sa sobom, simpozijum se morao održati virtuelno. Međutim, to nije nužno bio nedostatak za simpozijum – pogotovo kada se uzme u obzir svrha i tema. Rezultat je bio prekrasan kolaž filmskih materijala iz Sarajeva, muzički prilozi, dokumentarni filmovi i predavanja cijenjenih govornika, koji će ubuduće biti dostupni svima na internetu te će dati trajan doprinos kulturi sjećanja na Balkanu.

Sefardski Jevreji upečatljiv su primjer kako kultura sjećanja na Balkanu može postojati stotinama godina uprkos nepovoljnim okolnostima i može ponovno procvjetati čak i nakon dramatičnih iskustava. Nakon protjerivanja s Pirinejskog poluostrva prije 500 godina, mnogi su Sefardi našli utočište na Balkanu. Međutim, trauma raseljavanja i bijega nije rezultirala gubitkom sefardske kulture. Stotinama godina njegovali su običaje, umjetnost i kulturu, a takođe su čuvali svoj jezik, ladino.

Ovu su temu iz različitih perspektiva razmotrili brojni stručnjaci na simpozijumu: dr. Eliezer Papo, docent hebrejske književnosti na Univerzitetu Ben-Gurion, govorio je o „Stvaranju, migraciji, ponovnom stvaranju i preseljavanju“ – istoriji seobe i kulture sefardskih Jevreja tokom 2000 godina. Istoričar dr. Jozo Džambo detaljno je govorio o kulturi i životu sefardskih Jevreja u Bosni i Hercegovini. Autorka Sonja Elazar govorila je i o svojim uvidima u život sefardskih Jevreja, koje je stekla svojim istraživanjem za knjigu Iz albuma bosanskog sefardskog židovstva. Posebno se pozabavila narodnom nošnjom bosanskih Jevreja kao izrazom njihove jedinstvene kulture.

Predstavljeni dokumentarci ponudili su i niz različitih utisaka. Dokumentarni film o jevrejsko-bosanskoj književnici Lauri Papo Bohoreta proveo je gledaoce kroz njen život i njeno značajno djelo o ženama Sefardima u Bosni i Hercegovini. Dokumentarni film Saved by language (Spašen jezikom) Bryana Kirschen i Susanne Zaraysky svjedoči o životu Morisa Albaharija, sefardskog Jevreja iz Sarajeva, koji je takođe uz pomoć vještina ladino jezika uspjeo preživjeti holokaust. Film je spojio uzbudljivu životnu priču s pričom o jednom od najvažnijih kulturnih dobara sefardskih Jevreja. Zaključno je dokumentarni film The Key iz Španije dao vrijedan pomen nedavno preminuloj, svjetski poznatoj sefardskoj muzičarki Flory Jagoda.

Program je pratila muzika Zorane i Etno orkestra, Aleksandra Saše Kabilja, Aide Čorbadžić (primadone u Narodnom pozorištu Sarajevo), kompozitora Vlade Podanyja i dječijeg hora Princes Krofne. Izvođači su uvjerili ne samo svojom muzičkom virtuoznošću, već i vizuelnom pratnjom: scenskim predstavama, narodnim igrama i slikama iz svijeta sefardskih Jevreja u Bosni i Hercegovini.

Materijal je producirao Mensur Čolaković, a simpozijum se može u cijelosti pogledati na engleskom i njemačkom jeziku na YouTube kanalu HvMzM. Uprkos otežavajućim okolnostima, virtuelni Kismet Simpozijum – Kultura sjećanja uspjeo je prenijeti toplinu i ljepotu sefardske kulture na Balkanu. Simpozijum je istovremeno stvorio svijest da je moguć miran suživot između različitih kultura – neophodnu osnovu za stvaranje bolje budućnosti na Balkanu i u dijaspori.