Naš dan književnosti u okviru Dana Balkana 2021. ovog će se puta održati online (tačno vrijeme i link biće objavljeni ovdje malo prije). U razgovoru s autoricama Lanom Bastasić i Rumenom Bužarovskom razgovarat ćemo o našoj temi „Balkanconnection 2.0 – mlada generacija i budućnost regije“, ali čućemo i odlomke iz njihovih aktuelnih knjiga, te razgovarati s njima o budućim projektima. Od početka pandemije jako su aktivne na društvenim mrežama i sudjelovali su na brojnim festivalima i književnim događajima širom Europe. Balkan je s njima dobio snažne ženske glasove, a pokazali su i da su zanimljiva i izvanredna djela iz ovog dijela svijeta i dalje moguća, iako priča nije uvijek o ratu i razaranju. Pišu pametne, mudre, vješte, šaljive, ponekad i poprilicno kriticne tekstove uglavnom sa stanovišta žena koje se nalaze ludila modernog svijeta, ali koje se ne mogu stvarno odvojiti od patrijarhata i u njemu manje ili više opstaju, ali su precizno i ​​složeno opisane u svojoj ljudskosti. Zadovoljstvo ce biti razgovarati sa ovim spisateljicama o književnosti, jer su oni potpuno u svom elementu i žive je, ali bit će uzbudljivo čuti i kako doživljavaju trenutnu situaciju u svojoj zemlji i kako izgleda njihova perspektiva za budućnost u regiji.

Čak i ako je svima nama gubitak što necemo moci licno doziviti Lanu Bastašić i Rumenu Bužarovsku , događaj uživo emitiran pruža nam priliku da dopremo do publike širom Evrope i uključimo ih u razgovor, što je zauzvrat prilika za književnost s Balkana da se pokaže u najboljem svijetlu kroz ove dvije izvrsne mlade autorice, pogotovo što će 2021. godine njihova najpopularnija djela „Uhvati zeca“ i „Moj muz“ objaviti na njemačkom jeziku.

 Foto: Radmila Vankoska

Lana Bastašić

Lana Bastašić (Zagreb, 1986) objavila je zbirke Trajni pigmenti (2010) i Vatrometi (2013), knjigu priča za djecu Nastja crta sunce (2015) i zbirku poezije Naivni triptih o Bosni i umiranju (2014). Njen prvi roman, Uhvati zeca, osvojio je Evropsku nagradu za književnost 2020. godine. Roman je uvršten u najuži izbor za NIN-ovu nagradu i prevodi se na trinaest jezika. Dobila je nekoliko nagrada za kratku priču (između ostalih, Zija Dizdarević, Ulaznica i Karver: Odakle zovem), dve nagrade za poeziju (Targa UNESCO u Trstu i Dani poezije u Zaječaru), i nagradu za neobjavljenu dramu (Kamerni teatar 55 u Sarajevu). Priče su joj objavljene u Poljima, Sarajevskim sveskama, Povelji, Fantomu slobode i drugim regionalnim časopisima. Uvrštena je u nekoliko regionalnih antologija kratke priče, uključujući Pucanja i Pristojan život. Jedna je od osnivača škole književnosti “Bloom” u Barseloni i članica PEN centra u BiH. Ponekad živi u Beogradu.

 Foto:Boro Rudic

Rumena Bužarovska

Rumena Bužarovska (1981, Skopje, S. Makedonija) je autorica četiri zbirke priča: Žvrljotine (Чкртки, 2006), Osmica (2010), Moj muž (Мојот маж, 2014) и Nikuda ne idem (Не одам никаде, 2018), studija o humoru u savremenoj makedonskoj i američkoj kratkoj priči O Smešnom:Teorije Humora Kroz Prizme Kratke Priče (2012). Njene zbirke priča su prevedene i objavljene u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Sloveniji, Italiji, Mađarskoj, Nemačkoj i SAD. U 2016 platforma Literaru Europe Live u okviru organizacije Literature Across Frontiers je svrštava među 10 najzanimljivijih mladih evropskih pisaca. U 2017 dobila je nagradu istarske županije “Edo Budiša” za zbirku Moj Muž. U 2018 je stipendistkinja Međunarodnog književnog programa na Univerzitetu u Ajovi (Iowa City). Književna je prevoditeljica sa engleskog na makedonski (Lewis Carroll, Truman Capote, John M. Coetzee, Iain Reid, Flannery O’Connor) i profesorica američke književnosti na Filološkom fakultetu u Skopju. Ona je koorganizatorica i koautorica večeri pripovedanja ženskih priča PičPrič.